Najčešća pitanja

1. Grejni kabal ili grejna mreža?

U zavisnosti od stanja poda odlučuje se da li će se koristiti grejni kabal ili grejna mreža.

Efekat grejanja je potpuno isti i jedina razlika je u debljini grejnog kabla.

Grejni kablovi se montiraju pre izrade cementne košuljice (estrihta) jer je njihova debljina sa montažnim priborom oko 8-9mm. Mogu se montirati i neposredno ispod završne podne obloge, ali se u tom slučaju preko kablova mora naneti deblji sloj lepka (mininum 1,5-2cm), jer se ne sme dogoditi da u nekom delu pločica/mermer/kamen leži direktno na grejnom kablu.

Grejne mreže su debljine oko 5mm i samim tim se mogu montirati u lepak za keramiku, neposredno ispod završne podne obloge. Napravljene su od grejnog kabla manjeg prečnika koji je fabrički šniran na mreži od fiberglasa koja je samolepljiva sa jedne strane.

2. Od čega se sastoji sistem električnog grejanja?

Sistem električnog grejanja se sastoji od grejača (grejnog kabla/mreže), montažnog pribora i termostata.

Montažni pribor je metalna pocinkovana traka koja na sebi ima hvataljke kojima se grejni kabal fiksira i pomoću kojih se pravi određena forma grejnog kabla prilagođena površina na koju se montira. Za motažu grejnih mreža nije potreban montažni pribor.

Grejač predstavlja grejni kabal koji prilikom proticanja struje kroz njega emituje toplotnu energiju koja se ravnomerno prenosi na material a iz njega dalje u prostoriju.

Termostat služi za upravljanje sistemom električnog grejanja. Preko njega se zadaje željena temperature, a ujedno se i ograničava temperature poda da ne bi došlo do pregravanja kablova.

3. Kako funkcioniše električno podno grejanje?

Električno podno grejanje grejnim kablovima je niskotemperaturno grejanje gde je iskorišćen princip upotrebe grejnog tela velike površine i niske temperature. Kada je grejno telo na nižoj koti prostorije, raspodela temperature je najoptimalnija, tako da se najviše toplote zadržava u visinskim zonama koje zahvata visina ljudskog tela. 

Regulacija temperature se vrši pomoću preciznih termostata sa merenjem temperature pomoću podne sonde montirane u grejno polje radi što boljeg očitavanja, kao i zaštite grejnih kablova od pregrevanja..

4. Da li električno podno grejanje može biti osnovni vid grejanja u prostoriji?

Može, u većini slučajeva se i koristi kao jedini vid grejanja u prostoriji. Preporučena instalisana snaga za osnovno grejanje u prostoriji je 150W/m2.

5. Električno podno grejanje kao dopunsko grejanje (efekat toplog poda).

Ako u prostoriji već imate neko grejno telo, a želite da Vam dodatno i pod bude topao, takođe se mogu primeniti električni grejni kablovi, s tim što se u tom slučaju grejni kablovi/mreže mogu postavljati ili samo na delovima poda koji se koriste ili na celoj površini poda, ali manje snage nego za osnovno grejanje.

6. Kako pod treba da bude pripremljen za postavljanje grejnih kablova/ mreža?

Pod treba pripremiti tako da bude što čistiji. Potrebno je pokupiti sav šut i oštre predmete koji bi mogli da oštete grejni kabal, skloniti sve predmete koji bi smetali pri montaži kablova, izravnati sve neravnine i popuniti sve šupljine, da bi kabal celom površinom ležao na materijalu.

Za postizanje što veće efikasnosti sistema preporuka je da se ispod kablova postavi termoizolacija, kako bi bilo što manje gubitaka i toplotna energija koju kabal emituje odlazila što više u prostoriju.

7. Da li je neophodna termoizolacija?

Termoizolacija ispod grejnih kablova nije neophodna ali je poželjna, jer će se njenom primenom gubici svesti na minimum, a efikasnost sistema znatno povećati.

Ako imate prosotra u visini poda svakako bi bilo dobro da stavite bar 2-5 cm termoizolacije, a po mogućstvu i više.

8. Koje podne obloge se mogu koristiti preko podnog grejanja?

Naša preporuka je da preko podnog grejanja ide neka hladna podna obloga (keramika, mermer, granit, kamen itd.) jer one imaju veliku toplotnu provodljivost i samim tim će se i sva toplota koju emituje grejni kabal otići u prosotriju.

Mogu da se koriste i određeni tipovi parketa i laminata, ali moraju biti deklarisani za primenu preko podnog grejanja. U tom slučaju instalisana snaga sistema električnog podnog grejanja ne sme prelaziti 100W/2.

9. Kako se upravlja sistemom električnog grejanja?

Sistemom električnog grejanja se upravlja preko termostata.

Svaki sistem električnog podnog grejanja mora imati termoregulaciju i to sa sondom postavljenom u grejno polje, između dve linije grejnog kabla.

U zavisnosti od želje kupca bira se određen tip termostata, koji može biti analogni ili digitalni.

Analogni termostat ima funkciju uključenja/isključenja sistema i podešavanja temperature.

Digitalni termostat ima sve funkcije analognog, a pored toga ima i LCD displej kao i mogućnost programiranja (za 7 dana unapred mogu se podesiti određeni preiodu u toku dana kada će sistem raditi).

10. Da li je potrebno održavanje sistema?

Za sisteme električnog grejanja održavanja praktično i nema. Ako se montaža i puštanje u rad podnog grejanja pravilno odrade, kasnije održavanje se svodi na eventualnu zamenu termostata (u slučaju otkazivanja).

Grejni kablovi emituju toplotu prilikom proticanja električne energije kroz njih, tako da nema nikakvog dopunjavanja sistema vodom, ozračivanja sistema, popravki pumpe, zamene ventila i sličnih intervencija.

11. Radijatorsko grejanje ili električno podno grejanje?

Raspodela toplote u prostoru po visinskim zonama kod radijatorskog grejanja

Kod radijatorskog grejanja toplota se oslobađa sa površine radijatora koji je obično zagrejan na oko 60°C tako što vruć vazduh koji je mnogo lakši od okolnog nezagrejanog vazduha struji naviše do plafona, tu se sakuplja i predaje deo svoje toplote plafonskoj ploči i višim delovima okolnih zidova. Ovaj delimično ohlađeni vazduh silazi u niže slojeve do visine na kojoj je vazduh iste temperature. Ovakva cirkulacija toplog vazduha omogućava dobro zagrevanje viših i srednjih delova prostorije, a niži delovi ostaju slabo zagrejani ili hladni i pored dovoljne količine emitovane toplote. Zato često imamo osećaj „hladnih nogu“, a kad nam deca sede na podu brinemo da se ne prehlade. Kada u kupatilu stojimo bosi na pločicama, ma koliko kupatilo bilo zagrejano, uvek će nam biti hladno na nogama. Da bi ublažili ovaj problem, često povećavamo temperaturu do nivoa koji nije ni zdrav, ni prijatan, uz nepotrebno veliki utrošak energije. Kada je reč o gubitcima toplotne energije prolaskom kroz zidove, prozore, plafon, oni su u direktnoj srazmeri sa razlikom između spoljašnje i unutrašnje temperature gde se za jedan °C razlike, potrošnja energije menja za 6%.

Raspodela toplote u prostoru po visinskim zonama kod električnog podnog grejanja

Električno podno grejanje grejnim kablovima je niskotemperaturno grejanje gde je iskorišćen princip upotrebe grejnog tela velike površine i niske temperature. Takođe je bitno i to što je pod kao grejno telo u najnižoj koti prostorije pa je raspodela toplote u prostoriji po visinskim zonama najoptimalnija. Najviše toplote se zadržava u onim visinskim zonama koje zahvata visina ljudskog tela. Uz vrlo preciznu regulaciju temperature poda senzorskim termostatima, moguće je održavati temperatu u preporučenim vrednostima, što znači, imati prijatan i zdrav ambijent uz minimalni urošak energije. Kod grejanja velikih površina, instaliranje grejnih kablova može se izvesti sa više nezavisnih sekcija koje se kasnije tokom korišćenja mogu selektivno uključivati samo tamo gde je potrebno. Investicioni troškovi u odnosu na radijatorsko grejanje su niži, a troškova održavanja praktično nema.

12. Razlika između cevnog i električnog podnog grejanja?

Osnovna razlika je u samom grejanju. Kod cevnog grejanja osnovni element za grejanje je voda koja se zagreva u kotlu i pomoću pumpe prosleđuje dalje kroz sistem, dok je kod električnog grejanja to grejni kabal kroz koji protiče električna energija.

Vodeno grejanje ima sledeći proces pretvaranja električne energije u toplotnu:

GREJAČ → VODA → PUMPA → CEV → POD → VAZDUH

Kod električnog grejanja proces je sledeći:

GREJAČ (Grejni kabal/mreža) → POD → VAZDUH

Što je više posrednika u prenosu toplote, to je efikasnost manja.

Mnoge su prednosti električnog grejana u odnosu na vodeno:

  • Daleko je jednostavnije za montažu
  • Bilo koji prostor se može grejati nezavisno od ostalih prostorija (kupatilo, kuhinja itd.)
  • Zahteva daleko manje prostora u visini poda, tako da se može instalirati i neposredno ispod završne podne obloge u lepak za keramiku
  • Upravljanje je veoma jednostavno i jako efikasno, jer u slučaju da ne želite da grejete sve prostorije odjendom, jednostavno možete isključiti sistem preko termostata u prostoriji u kojoj ne boravite.
13. Koliko vremena je potrebno da bi pod postao topao?

Električno podno grejanje je trom sistem i na vreme zagrevanja prostorije direktno utiče debljina materijala koji je preko grejnih kablova. Ako se grejni kablovi/mreže nalaze neposredno ispod završne podne obloge, odziv će biti dosta brži.

14. Da li električno podno grejanje štedi energiju?

Električno podno grejanje se kao osnovno grejanje projektuje za snagu od 150 W/m2, i ono će trošiti 150 W/m2 za sat vremena aktivnog rada. Električni grejni kablovi/mreže imaju stepen iskorišćenja električne energije od gotovo 95% tako da u poređenju sa drugim električnim grejnim telima imaju daleko bolje karakteristike. TA peć na primer ima stepen iskorišćenja električne energije koji se kreće u rasponu od 60% do 70%.  

15. Da li je moguće produžiti ili skratiti grejni kabal/mrežu?

Ne! Grejne kablove sa rednim otporom nikako ne smete niti skraćivati niti produžavati. Oni su fabrički pravljeni na tu dužinu i njihovim skraćivanjem im povećavate snagu, što može dovesti do toga da kabal prilikom eksploatacije istopi sam sebe, a produžavanjem grejnog kabla bi mu se smanjila snaga po metru i sistem bi bio neefiksasan.

16. Da li je grejni kabal/mreža podložan oštećenju ili habanju?

Naši grejni kablovi su dvostruko izolovani, imaju i mehaničku i električnu izolaciju i to ih čini veoma otpornim na spoljašnje uticaje.

Ako montažu rade kvalifikovani monteri pri montaži ne bi trebalo da dođe do oštećenja.

Najveći rizik za oštećenje je period od završetka montaže do izrade cementne košuljice ili nanošenja lepka i kermike. Majstorima koji to rade treba skrenuti pažnju da ne oštete kabal, da uklone sve predmete koji mogu oštetiti kabal, da ne udaraju alatom po kablovima itd.

U slučaju da dođe do oštećenja, radove u tom delu treba odmah stopirati i pozvati ovlašćene servisere kako bi se kabal servisirao. U toj situaciji se gubi garancija na taj kabal/meržu. Ako se kvar tada ne sanira, kasnije otklanjanje kvara može biti jako skupo, pogotovo ako se kao završna podna obloga stavlja neki skuplji materijal. 

17. Šta je od elektro opreme potrebno za instalaciju električnog grejanja?

Od elektro opreme je potrebno obezbediti:

  • Za svaki grejni kabal/mrežu poseban automatski osigurač (10, 16 ili 20A u zavisnosti od snage)
  • Instalacioni kontaktor (ako je veća instalisana snaga ili se na jedan termostat povezuje više grejnih kablova/mreža)
  • Doznu Ø 60mm sa bočnim ojačanjima (po mogućstvu dublju)
  • Razvodne kutije
  • Tvrdo bužir crevo

Instrukcije i uputstvo za priprmeu instalcija i montažu možete naći u delu montaža.

18. Kako se proverava ispravnost grejnog kabla/mreže?

Provera ispravnosti grejnog kabla/mreže vrši se sledećim koracima:

  • Meri se otpornost između faze i nule (odnosno grejnog provodnika i povratnog voda)
  • Ispituje se izolacija tako što se pušta napon od 500VDC kroz uzemljenje i jedan, pa drugi provodnik. Ako je sve u redu otpornost će biti beskonačna, a napon stabilan.
  • Ako je prethodnim koracima ustanovljeno da je sve u redu, grejni kabal/mreža se povezuje na napajanje i meri mu se struja, što je još jedan pokazatelj ispravnosti.
19. Kako se postavlja temperaturni senzor?

Senzor za merenje temperature se mora postaviti direktno u pod, u grejno polje na jednakom međusobnom rastojanju između dve linije grejnog kabla. Mora biti montiran u tvrdo bužir crevo čiji kraj treba biti zatvoren, kako bi se kasnije u slučaju eventualnog kvara sonda mogla zameniti.

20. Koliko može trajati sistem električnog podnog grejanja?

Pravilnom montažom, puštanjem u rad i pravilnom eksploatacijom grejni kablovi će Vam bez problema trajati koliko i sam objekat i sve instalacije u njemu.

Sa našom montažom dobijate 20 godina garancije na grejne kablove/mreže.

21. Da li se grejni kablovi mogu montirati u tuš kabinu?

Grejnim kablovima vlaga ni malo ne smeta i mogu se montirati u tuš kabine koje su ravne sa ostatkom kupatila (napravljene od paravana od stakla koji je odvaja od ostatka kupatila i sl.). Ispod nadgradnih tuš kabina nikada ne bi trebalo montirati grejne kablove jer nema nikakvog efekta grejati taj prostor.

U ovom slučaju treba unapred znati gde će biti montiran paravan, kako bi se u tom delu napravio veći razmak između grejnih linija, da se prilikom kasnije montaže paravana (tiplovanja) ne bi oštetio grejni kabal.

Zaštita cevi od zamrzavanja

1. Koje parametre treba da Vam pošaljemo za izradu ponude?

Prvo i osnovno što nam je potrebno od informacija je da li želite da sistem grejanja bude isplaniran za zaštitu cevovoda od zamrzavanja ili za održavanje određene temperature na cevi.  Dodatno su nam neophodne i sledeće informacije: prečnik cevi, dužina cevi, materijal od kog je cev napravljena, vrstu i karakteristike fluida koji protiče kroz cev, debljinu planirane termoizolacije i njene karakteristike, broj flanšni (prirubnica) i broj ventila, jer se za njih računa poseban utrošak kabla, ciljanu temperaturu kada je u pitanju održavanje temperature na cevi, najmanju očekivanu temperaturu ambijenta, dimenzije i broj rezervoara i posuda u slučaju da želite i te elemente da tretiramo.

2. Da li je potrebna termoregulacija kod grejanja cevi?

Termoregulacija kod grejanja cevi sa merenjem temperature na cevi ispod termoizolacije bilo da je u pitanju zaštita cevi od zamrzavanja ili održavanje temperature na cevi je obavezna. Nije preporučljivo da se temperaturna sonda nalazi izvan cevi i termoizolacije, odnosno da bude postavljena tako da meri temperaturu vazduha, jer je jedan ambijent na cevi ispod termoizolacije, a sasvim drugi izvan cevi i termoizolacije.

U slučaju da se grejni kabl postavlja linijski duž cevi onda temperaturna sonda mora biti postavljena na cev, sa suprotne strane cevi nego grejni kabl (npr. ako je grejni kabl montiran na 6h onda temperaturna sonda mora biti postavljena na 12h).

U slučaju da se kabl postavlja na cev sa nekim korakom namotavanja, temperaturna sonda se postavlja na jednakom međusobnom rastojanju između dve linije grejnog kabla.

3. Postoji li montažni pribor za grejanje cevi?

Grejni kablovi se mogu fiksirati na cev na različite načine. Pribor koji se  koristi za fiksiranje grejnog kabla na cev su samolepljive platnene trake ili PVC vezice ako temperatura na cevovodima nikad u svom radu ne prelazi 90°C, dok za slučaj da se radi o cevovodima koji se u svom radu povremeno ili stalno greju na veće temperature od 90°C onda se koriste samolepljive trake sa staklenim vlaknima koje su otpornije na više temperature.

Za bolji transfer toplote sa grejnog kabla na cev koristi se i samolepljiva aluminijumska traka. Samolepljiva aluminijumska traka se postavlja preko grejnog kabla celom njegovom dužinom.

U dodatni pribor spadaju i metalni pocinkovani nosači razvodnih kutija, razvodne kutije, kablovski uvodnici, metalna pocinkovana pločica sa uvodnikom za prolaz grejnog kabla kroz limenu oblogu izolacije itd.

4. Koji tipovi kablova se mogu montirati na cevi?

Koji će se tip grejnog kabla montirati na cevi zavisi od mnogo različitih faktora. U našoj ponudi možete naći grejne kablove sa rednim otporom konstantne snage, grejne kablove sa paralelnim otporom konstantne snage (kablovi sa silikonskom izolacijom), samoregulišući grejni kablovi sa paralelnim otporom koji menjaju svoju snagu u zavisnosti od temperature ambijenta u kojem se nalaze.

Zbog svog naziva kod jednog broja ljudi vlada pogrešno mišljenje da se samoregulišući grejni kablovi mogu sami uključiti i isključiti i da uz njihovu primenu nije potreban termoregulator. Termoregulator je neophodan i kad se koriste samoregulišući grejni kablovi.

5. Da li je oko cevi na koju se montira grejni kabal potrebna termoizolacija?

Nakon montaže grejnog kabla i temperaturne sonde na cev neophodno je da bude postavljena termoizolacija određene debljine i karakteristika. Što je debljina termoizolacije veća i njene karakteristike su bolje, a toplotni gubici grejnog kabla su manji, pa shodno tome nije potrebna veća snaga grejnog kabla za određenu primenu, i obrnuto. Što je debljina termoizolacije manja i njene karakteristike su lošije, a toplotni gubici su veći, pa je shodno tome potrebna mnogo veća snaga grejnog kabla za određenu primenu. 

6. Kako se postavljaju grejni kablovi na cev?

Grejni kablovi se mogu postavljati linijski duž cevi ili sa određenim korakom namotavanja u slučaju potrebe. Da li će se kablovi postavljati linijski duž cevi ili će se postavljati sa nekim korakom namotavanja zavisi od prečnika cevovoda, broja ukrštanja i račvi kao i od kompletne konfiguracije celokupne trase cevovoda.

7. Na koju temperaturu treba podesiti termoregulator kada je u pitanju zaštita od zamrzavanja?

Kod sistema zaštite cevovoda od zamrzavanja temperatura na koju treba podestiti termoregulator treba da bude viša od 0°C. Najčešće se na termoregulatoru podešava temperatura od oko 5°C.

8. Imaju li grejni kablovi integrisan termostat?

Samo jedan tip grejnih kablova ima integrisan termostat i oni se koriste najčešće za kućne instalacije kada su u pitanju jedna ili par kraćih cevi. Obično grejni kablovi sa integrisanim termostatom poseduju i integrisan utikač tako da su nakon montaže vrlo brzo spremni za upotrebu (tzv.: plug&play). Kod grejnih kablova sa integrisanim termostatom je termostat fabrički podešen tako da se grejni kabal uključi kad je temperatura ispod 5°C i da se isključi kada temperatura poraste iznad 15°C (zavisi od proizvođača).

9. Koja je instalisana snaga grejnih kablova?

Instalisana snaga grejnih kablova može biti različita i zavisi od primene. Može se kretati od nekoliko W/m pa do par stotina W/m.

Kolika će instalisana snaga biti potrebna za Vaš sistem zavisi od fizičkih karakteristika cevovoda i šta želite da postignete grejanjem cevovoda. Za proračun potrebne snage i davanje ponude možete kontaktirati naš stručan tim inženjera putem email-a ili telefona.

10. Da li Vi radite i montažu ili se kod Vas mogu samo kupiti grejni kablovi i potreban materijal?

Kod nas možete nabaviti sav neophodan materijal za Vaš sistem grejanja cevi, a isto tako mi Vam možemo ponuditi i montažu grejnih kablova i ostalog dodatnog pribora, potrebnog za pravilno fukcionisanje sistema grejanja cevi.

Zaštita podova hladnjače od zamrzavanja

1. Koji parametri su Vam potrebni da bi ste nam uradili ponudu?

Za izradu ponude za zaštitu poda hladnjače od zamrzavanja potrebne su nam unutrašnje dimenzije minusnih komora, poželjno crtež sa ucrtanom pozicijom kliznih vrata za ulaz u komoru, informacija da li će biti rađen holker u komori ili ne i koje su dimenzije holkera, u kom stanju je pod hladnjače.

2. Kolika je instalisana snaga sitema za zaštitu od zamrzavanja?

Preporučena instalisana snaga sistema za zaštitu poda hladnjače od zamrzavanja je 30W/m2

3. Koja je podešena temperatura u podu hladnjače?

Naša preporuka je da podešena temperatura bude oko 5-6°C.

4. Da li vi radite montažu grejnih kablova?

Naš stručni tim vrši montažu grejnih kablova.

5. Kako se montiraju grejni kablovi na pod hladnjače?

Grejni kablovi se montiraju na osnovnu betonsku ploču minusne komore kako bi sprečili prodiranje niske temperature u tlo i na taj način zaštitili tlo komore od zamrzavanja i kasnije od deformacije poda.

Grejni kablovi se najčešće montiraju na osnovnu betonsku ploču, a zatim se preko njih izliva jedan tanak sloj cementne košuljice u debljini od 3 do 5cm, a nije redak slučaj i da se grejni kablovi postavljaju na hidroizolaciju pa da se onda izlije sloj cementne košuljice.

Nije dozvoljeno da se termoizolacija postavi direktno preko grejnih kablova, a da se prethodno ne izlije cementna košuljica preko grejnih kablova, jer se usled težine drugih slojeva poda koji dolaze nakon termoizolacije i usled sile zemljine teže grejni kablovi mogu vremenom utisnuti unutar termoizolacije čime se rizikuje pregrevanje kabla i mogućnost kvara.

6. Kako se greju ulazna vrata?

U ponudi imamo grejni kabal specijalno namenjen za grejanje vrata hladnjače koji se ugrađuje u okvir vrata. Za više informacija možete pogledati odeljak zaštita od zamrzavanja u hladnjačama ili nas kontaktirati putem email-a ili telefonom.

Na zahtev, u slučaju potrebe se mogu grejati i podne površine ispred i iza ulaznih vrata u minusnu komoru hladnjače. Za više informacija možete nas kontaktirati putem email-a ili telefonom.

1. Može li se potpuno otopiti sneg i led sa staza, rampi i stepeništa?

Otapanje snega i leda grejnim kablovima je ekonomično i efikasno, ekološki je čisto. Grejni kablovi za zaštitu od snega i leda mogu se postaviti na trotoar, prilaz, stepenište, garažnu rampu. Brža i jeftinija montaža u odnosu na vodene sisteme za otapanje snega i leda (topla voda ili glikol), jednostavna instalacija. Sistem se automatski uključuje samo kada je to potrebno i čini prilaze čiste i bezbedne bez snega i leda. Nema više potrebe za peskom, soli, ralicama i lopatama. Obezbeđen je siguran pristup Vašem objektu, svi prilazi su čisti bez ostataka soli i peska. Betonske staze ili keramika neće stradati od lošeg uticaja soli.

2. Može li se sistem za zaštitu od snega i leda instalirati u betonsku košuljicu?

U najviše slučajeva grejni kablovi se instaliraju u betonsku košuljicu.

3. Može li se instalirati sistem za zaštitu od snega i leda u štampani beton?

Sistemi za otapanje leda i snega grejnim kablovima se mogu instalirati u štampani beton.

4. Može li se sistem za zaštitu od snega i leda instalirati ispod behaton ploča?

Može, instalacija se izvodi tako što se u podlogu postave grejni kablovi koji se prekriju slojem materijala, a zatim se na materijal postavljaju behaton ploče.

5. Mogu li se grejni kablovi ugraditi u površine prekrivene asfaltom?

Pre asfaltnog sloja potrebno je uraditi betonsku podlogu u koju će se ugraditi grejni kablovi, zatim izliti sloj asfalta na betonsku podlogu.

6. Da li vi radite montažu grejnih kablova?

Naš stručni tim vrši montažu grejnih kablova.

7. Koja je cena održavanja sistema za otapanje snega i leda.

Za održavanje sistema za zaštitu od snega i leda nije potrebno ulagati ni vreme ni novac. Prednost električnog sistema u odnosu na vodeni sistem: ne postoje pumpe, magnetni ventili, cevi, bojleri i izmenjivači toplote. Nema curenja, nema potrebe za dopunjavanjem i podmazivanjem. Preporuka je pre početka sezone padavina proveriti ispravnost sistema da se uverite da su svi elementi sistema ispravni.

8. Mogu li sam ugraditi grejne kablove?

Sistem za otapanje snega i leda može instalirati bilo koji kvalifikovani majstor-električar uz naša uputstva i instrukcije. Kvalifikovani električar uvek treba da obavlja električne instalacije. Detaljna uputstva za montažu i informacije o garanciji možete naći na našem sajtu sobel.rs. Za sva pitanja možete se obratiti našim inženjerima na broj 011/3087-507 ili putem mail-a na office@sobel.rs

9. Kako se razlikuju električni i vodeni sistem za otapanje snega i leda?

Vodeni sistemi za otapanje snega i leda (kotlovski sistemi), koriste namenski kotao za zagrevanje tople vode koja prolazi kroz izmenjivač toplote za grejanje mešavine glikola (glikol je kao antifriz u automobilu koji sprečava da se voda u cevima zamrzne kada sistem ne radi). Glikol se pumpa kontinuirano kroz cevi ispod površine radi održanja visine temperature da istopi sneg i led. Sistem je uključen čitavu sezonu padavina, radi i kada ne dođe do snega, kiše ili smrzavanja. Potrebno ga je držati uključenim kako bi se obezbedilo da glikol sa temperaturom ispod nule ne uđe u izmenjivač toplote koji će puknuti ukoliko je temperatura razlika između glikola čija je temperatura ispod nule i tople vode velika. U sistemu se nalaze ventili za dopunu vode, sredstva za uklanjanje vazduha, kontrolisanje temperature povratne i izlazne tečnosti, razvodnika, više pumpi i dodatne opreme. Glikol je potrebno često testirati i redovno menjati radi sigurnosti. Vlasnik kuće je odgovoran za zbrinjavanje glikola na ekološki siguran način. Potreban je servis pumpi, bojlera da se obezbedi kvalitetan rad, da ne ispuštaju i ne troše energiju i da će biti spremni za upotrebu. Sistem troši energiju za održavanje spoljne površine i kad nema potrebe, takođe zračenje toplote kotla i cevi vrši rasipanje toplote.

Električni sistemi za otapanje snega i leda uključuje grejne kablove, senzor vlage i temperature koji sistem čine potpuno automatizovanim. Polaganje kablova se izvodi u obliku “S” petlji direktno ispod završnog betonskog sloja. Sistem se uključuje samo kada se ispuni uslov vlage i temperature tj. kada pada ledena kiša ili sneg, uključen je za vreme padavina i isključuje se posle određenog vremena, nakon isključenja površina je čista i suva. U periodima bez padavina ne troši energiju, ekološki je čist, efikasan i isplativ. Kada dođete kući sa posla ili odmora imaćete suvu i čistu površinu.

10. Je li opasno imati sistem električne zaštite od snega i leda u podu?

Naši električni grejni kablovi celom svojom dužinom imaju mehaničku i električnu zaštitu. Svaki grejni kabl treba da ima svoj odgovarajući osigurač, a ceo sistem električnog podnog grejanja treba imati zaštitu od napona dodira ili FID sklopku. U slučaju oštećenja kabla ili bilo kakvog dodira napona sa zemljom, automatska sklopka za zaštitu od napona dodira će isključiti sistem.

11. Koja instalisana snaga je potrebna za sistem zaštite od snega i leda?

U našim krajevima za naše klimatsko područje potrebna je insalisana snaga od 240W/m2. Pre nego što odlučite instalirati grejne kablove obavezno proverite raspoloživu snagu vašeg sistema.

12. Kolika je potrošnja sistema za otapanje snega i leda sa spoljašnjih podnih površina (terase, stepeništa, staze, prilazne kolske rampe, itd.)?

Kada je sistem uključen on tada troši instalisanu snagu od 240W/m2 za sat vremena aktivnog rada. Vreme rada sistema zavisi od trajanja padavina. Sistem za otapanje snega i leda treba da radi sve vreme trajanja padavina i određeno vreme posle padavina dok površina ne bude suva. Od područja i vremenskih uslova zavisi koliko će sistem da radi, može da bude od nekoliko sati do nekoliko dana.

13. Može li sistem raditi automatski bez nadzora?

Sistem za otapanje snega i leda može da radi automatski. Senzor vlage i temperature je formiran tako da radi samo kada ima padavina i kada je niska spoljnja temperatura. U našoj ponudi možete naći analogne i digitalne kontrolere za zaštitu od snega i leda.

14. Da li je moguće ručno uključenje sistema preko prekidača?

Sistem se može uključivati direktno preko prekidača, ali nije preporučljivo. Ručno uključenje zahteva da je korisnik stalno u objektu i da uključi sistem na pre nego što padavine počnu. Ako se sistem uključi sa zakašnjenjem kada se već formirao jedan sloj snega i/ili leda on će raditi mnogo duže kako bi otopio već formiran sneg i led kao i nove padavine koje su nastale u međuvremenu.

1. Koja je razlika između finskih i norveških radijatora?

Razlika je samo u spoljašnjem izgledu kućišta i proizvođaču, svi radijatori-kovnektori rade po istom principu.

2. Kolika je garancija na radijator?

Garantni rok radijatora-konvektora je 60 meseci odnosno 5 godina.

3. Mogu li sam namontirati radijator?

Montaža radijatora-konvektora je jednostavna i uz uputstvo koje dolazi uz svaki naš radijator možete sami namontirati radijator.

4. Imate li u ponudi nogice za radijator?

U našoj ponudi pored radijatora-konvektora možete naći i odgovarajuće plastične nogice koje su namenjene i mogu se upotrebiti samo za naše modele radijatora-konvektora.

5. Koliko je bitna termoizolacija objekta?

Termoizolacija objekta je jedini i najvažniji faktor za ekonomičan i efikasan sistem bilo kog vida grejanja.

Preporuka našeg Finskog proizvođača radijatora-konvektora je da instalisana snaga grejanja bude 100W/m2 uz obaveznu termoizolaciju na fasadi objekta debljine od bar 10cm i dobro dihtovane prozore sa minimum dvostrukim staklom.

6. Koja je instalisana snaga?

U slučaju kvalitetno urađene termoizolacije objekta (min. 10cm na fasadi objekta, dihtovani prozori, dvostruko staklo) preporučena instalisana snaga objekta je 100W/m2.

7. Koja je prednost radijatora u odnosu na TA peć?

Radijatori-konvektori su mnogo lakši i zauzimaju manje prostora od TA peći. Stepen iskorišćenja električne energije kod radijatora-konvektora je oko 95% dok za TA peć iznosi oko 65%. Ventilator kod TA peći podiže prašinu i izaziva alergije.

8. Zašto je potrebno radijator staviti ispod prozora?

Izvor toplote uvek je najefikasnije postaviti na mesto najvećeg izvora hladnoće.

9. Mogu li sam poneti radijator?

Možete, naš najteži radijator je težak svega 8,6 kg.

11. Da li se radijatori-konvektori mogu koristi kao dopunski izvor toplote?

Radijatori-konvektori se mogu koristiti i kao osnovni i kao dopunski vid grejanja. Oni se odlično mogu kombinovati sa drugim grejnim telima.

10. Da li radijator zahteva održavanje?

Potrebno ga je održavati čistim, povremeno ga možete, ako imate mogućnosti izduvati od prašine zatim prebrisati suvom i vlažnom krpom ili uz eventualno korišćenje nekog neabrazivnog i neagresivnog sredstva za čišćenje. Kada čistite radijator vodite računa da obavezno bude isključen iz električne mreže (prekidač u položaju 0 i šuko utikač izvučen iz utičnice).